Branislav Uskokovic

Arhitektura

Blog Post New Entry

Krovne zelene terase

Posted by Branislav on July 14, 2011 at 2:14 PM

U organizaciji Podmladka udruženja pejzažnih arhitekata (PUPA), sa podrškom Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije (UPAS) i Šumarskog fakulteta održana je radionica sa onovnom temom projektovanja i održavanja krovnih bašta. Radionica je organizovana u galeriji Ozon tokom prošle nedelje, a tokom nje široj javnosti je predstavljeno nekoliko praktičnih rešenja za konkretne lokacije u gradu.

 

Ovaj zanimljivi projekat pokrenut je pre svega sa ciljem da zainteresovani unaprede svoja znanja na ovom polju, ali isto tako i da uopzna javnost sa svim aspektima delovanja pejzažne arhitekture kao struke i njenim značajem kada govorimo o humanom i stručnom planiranju savremenih gradova. Široki program interaktivne radionice ambiciozno je obuhvatio sve važnije segmente u ovoj aktuelnoj oblasti, uključujući tehnologiju izgradnje, materijale, principe dizajna, održavanje, izvođenje radova, efekte implementacije, učešće javnosti, strateško planiranje itd.

 

Tokom trajanja radionice, pored raznih predavanja posetiocima su predsavljena i konkretna rešenja za tri lokacije u Beogradu. Predloženo je po nekoliko rešenja za svaku od lokacija, a svaka pojedinačno je zahtevala poseban pristup rešenju krvnog vrta, imajući u vidu svoje specifičnosti i karakteristike. Predložena rešenja za krovne vrtove dobila je zgrada BIGZ-a, zatim zgrada Sekretarijata za zaštitu životne sredine i krov garaže u stambenom bloku u ulici Vjekoslava Kovača na Zvezdari.

 

Na temi terase zgrade Bigza učestvovali su Draginja Duraković, Marija Ivoš i Izabela Nemet sa radom RECI(K)LAŽA; Vesna Kozlina, Sanja Milosavljević sa radom ČEKAONICA; zatim Dijana Ivanković, Galina Rojević, Slobodan Vidojković sa radom ZNAK; Miloš Milovanovic sa radom "Koscka do kocke" i Vesna Gvozdenov i Nada Jadžić sa radom ANTIBRUTALIZAM. Koordinatori ove radionice bili su Miloš Milovanović i Vesna Gvozdenov.

Radionicu sa temom bašte na krovu Sekretarijata činili su Nevena Petronijević i Majović Jovana sa radom VAZDUŠNI VRT; Jasmina Jakšić sa radom META GREEN; Aleksandra Obrenović, Slobodan Mančić i Ivana Štatkić sa radom SILUETA GRADA i Isidora Simović sa Aleksandrom Veselinović na projektu UREĐENJE KROVNOG VRTA. Koordinatori su Nada Jadžić i Nikola Nikolić.

Zvezdarsku baštu obrađivala je radionica gde su rešenja ponudili Branko Miloševič i Dragana Čavlović sa radom KALMIK; Jelena Marković, Jovana Njegomir i Marija Antić sa radom RITAM; Marija Dioši, Marija Blašković i Milica Lovrenović sa radom UREĐENJE KROVNE TERASE, zatim Maja Dimitrovska sa radom IGRAJ SE NA KROVU; Mirjana Jovanović i Marko Ivošević sa radom ZVEZDANI KOVAČ i Miloš Stanojević sa radom STRATUS. Koordinator je bio Miloš Stanojević.

U daljem tekstu predstavićemo vam po jedan rad iz svakog segmenta.

 

Bigz je remek delo srpske moderne, arhitekte Dragiše Brašovana. Nekada štamparija, dok se danas prostor unutar zgrade iznajmljuje. Pterežno su zastupljeni muzički studiji, umetnički ateljei, a na samom krovu se preko kafića „Čekaonica Bigza“ moze ići na krovnu terasu velike površine koja je nedovoljno iskorišćena. Rešenje koje vam predstavljamo je rad pod nazivom „Kocka do kocke“ autora Miloša Milovanovića. Zamišljen je tako da svojim izrazom prati kvadratne oblike same zgrade. Vrt je zato sačinjen od kvadratnih elemenata formiranih u dimenzijama 1x1, 2x2 i 3x3 metra. Imeđu tih elemenata nastaju drvene staze, izdignuti delovi za sedenje i kvadratne niše za nisko zelenilo. Pored prostora za relaksaciju, ova bašta imala bi mobilne biblioteke, kao i manju scenu pogodnu za koncerte i filmske projekcije na otvorenom.

 

Sledeći projekat o kome govorimo je krov zgrade Sekretarijata zaštite životne sredine. Prostor u okviru poslovne zgrade namenjen je prvenstveno zaposlenima u različitim gradskim sekretarijatima. Ova lokacija ima nekoliko ograničenja koja mogu usloviti buduće korišćenje. Dostupna je samo tokom radnog vremena službi i za razliku od terase BIGZ-a zatvorena je za javnost. Mi ćemo ovoga puta predstaviti rad „Silueta grada“ koji su realizovali Aleksandra Obrenović , Slobodan Mančić i Ivana Štatkić. Kako bašta nije dostupna javnosti, a potrebno je da adekvatno odgovara potrebama prostora za odmor zaposlenih, zamišljena je da vrši nekoliko funkcija. Radi se o celovitom prostoru koji omogućava nesmetano kretanje, a na mestima je pokriven i pergolama. Natkriveni deo je takođe prilagođen okupljanju većeg broja ljudi u prilikama prijema na otvorenom, međutim sedeća mesta pod zastorom su uvučena pa čine mikroambijente ili „sobe“ za intimnij odmor. Oko pozicija za sedenje osmišljeni su zasadi aromatičnih biljaka koje bi davale poseban višečulni odmor i relaksaciju.

 

I konačno predstavljamo vam i sanaciju i ozelenjavanje krova garaže u Ulici Vjekosalva Kovača na Zvezdari. Otvoreni javni prostor terasa na krovu garaže, bez trenutne namene i korišćenja. Izabrana je kao primer koji pokazuje šta je sve potrebno uraditi pre bilo kakvih intervencija. Prostor koji je potrebno kompletno građevinski sanirati da bi mogao da se koristi za neke nove sadržaje. Bazen Olimp koji se nalazi sa druge strane saobraćajnice takođe je jedan od sadržaja sa kojim bi mogla biti ostvarena integracija. Rešenje o kome ćemo govoriti uradili su Branko Milošević i Dragana Čavlović. Radi se o površini od 500 metara kvadratnih za koje je bilo potrebno izraditi jeftino rešenje bez velikih statičkih opterećenja. Prema ovom dizajnu zamišljene su krivudave staze za kretanje izgrađene od opeke, sa kružnim zasadima aromatičnog i drugog ukrasnog bilja.

 

Autori su ovom radionicom postavili dosta važnih pitanja. Da li treba razmatrati infrastrukturu kao pejzaž ili obrnuto, pejzaž kao infrastrukturu? Prestiž ili nužnost? Heroizam ili svakodnevnica? Istorija ili budućnost? Kompleksnost ili sterilnost? Instrument ili strateško rešenje? Da li su krovni vrtovi u Beogradu pitanje ili odgovor? I gde je mesto pejzažne arhitekture, kao multidisciplinarne struke, u ovoj aktuelnoj oblasti? Korist ovakvih krovnih vrtova je poznata, a ozelenjavanje visokourbanizovanih struktura i zgrada u Beogradu nije više samo stvar kvaliteta, već i odgovornosti.


Tekst preuzet sa sajta www.beobuild.rs

Categories: Arhitektura i gradjevina